100 u hladovini

Vesti

Vesti iz Republike Srpske, Republike Srbije, SR Nemacke,itd.
Kostunica najavljuje investicije u RS
B92 am 07.12.2006 um 07:59 (UTC)
 BEOGRAD - Premijer Srbije Vojislav Koštunica poslije kupovine "Telekoma Srpske" najavio je nove investicije u RS, a u Beogradu je otvoreno pitanje da li je "Telekom Srpske" preplaćen ili je to dobar poslovni potez.

"U periodu koji je pred nama sve više i više investicionih ugovora biće potpisivano u Beogradu i Banjaluci. Snažan privredni razvoj Srbije i Republike Srpske naš je zajednički cilj i zajednički interes, a to je i interes celog regiona i mi taj cilj na najbolji način ostvarujemo", navodi se u izjavi Koštunice.

On je kazao da su sa premijerom Republike Srpske Miloradom Dodikom utvrđeni pravci ekonomskog povezivanja dvije privrede i da će se Srbija veoma brzo pokazati kao najvažniji regionalni investitor.

"Prirodno je da Srbija zauzima mesto koje nam pripada, a 'Telekom Srbija' je već postao regionalni lider", navodi Koštunica.

"Telekom Srbija" je za preuzimanje "Telekoma Srpske" ponudio 646 miliona evra, dok je drugi ponuđač, "Telekom Austrija", ponudio 150 miliona evra manje.

Generalni direktor "Telekoma Srbija" Draško Petrović kaže da je planirani prihod "Telekoma Srpske" u 2007. godini oko 200 miliona evra, uz profitnu stopu od 20 odsto i da bi najveći dio investicije mogao da se isplati samo iz profita za desetak godina.

Direktor "Telekoma Srbija" navodi da kupovina "Telekoma Srpske" omogućuje da "Telekom Srbija" postane "značajan regionalni operater na čitavom Balkanu".

"Pravi se naša velika telekomunikaciona mreža u regionu, gde već danas imamo 7,5 miliona korisnika fiksne i mobilne mreže, s ciljem da u naredne tri ili četiri godine pređemo neverovatnu cifru od 10 miliona korisnika, koliko danas ima 'Telekom Austrija'", navodi Petrović.

"Ovom investicijom značajno je uvećana vrednost 'Telekoma Srbija'. U odnosu na finansijsku transakciju iz kraja 2002. danas 'Telekom Srbija' vredi šest puta više ili, bolje rečeno, preko 3,5 milijardi evra", navodi on.

Bivši predsjednik Upravnog odbora "Telekoma Srbija" Dragor Hiber kaže da je sadašnje vlasničko stanje kompanije, u kom je država većinski vlasnik, privremeno, jer će ubrzo doći do privatizacije "Telekoma" i ne vidi to kao prepreku za kupovinu "Telekoma Srpske". "Logično je da 'Telekom' bira optimalnu politiku u pripremi te privatizacije i zato smatram da je logična kupovina kompanija u regionu. Pravo pitanje je da li treba kupovati neku mrežu u regionu. Načelan odgovor je da, a konkretan da to zavisi od niza pokazatelja", kaže on.

Dragor Hiber pretpostavlja da je politika specijalnih veza između Srbije i Republike Srpske uticala na to da menadžment "Telekoma" dobije podršku u Vladi Srbije za ovaj posao. On se kaže da to nije bio glavni motiv i da vjeruje da su se ekonomski i politički motivi jednostavno poklopili.

Politički analitičar Dušan Janjić ne isključuje političke motive u ovoj transakciji. On navodi da političari iz Srbije taj argument ne bi smjeli da koriste preko određene granice.

"Glavni rizik je da se ne pretera u ova dva domena, da se zapravo ta ekonomska bratska pomoć, koja je i politički motivisana, ne pretvori u veliko razočaranje naroda RS u Srbiju zbog pljačke, a toga ima", kaže Janjić.

On ističe da je drugi problem da se sve ne pretvori u ozbiljnu pretnju interesima Kontakt grupe, jer i oni imaju interese u RS.

"Vi ste videli već ovu kiselu reakciju 'Telekoma Austrija', koji je učestvovao. Ali mnogi su se povukli jer su hteli da izbegnu političke probleme i želeći da sačuvaju za sada dobar odnos sa Beogradom. Ali ako se Beograd upusti u privatizaciju, ne daj bože, rafinerija ili nešto drugo, onda će se suočiti s velikim ruskim interesima i tu počinje taj kritičan momenat", smatra on.

Janjić ukazuje da će Republika Srpska iduće godine biti poprište velikih ekonomskih interesa jer u tom entitetu predstoji privatizacija nekoliko velikih državnih monopola, među kojima su "Telekom", rafinerije, a ulazi se i u ozbiljnu rekonstrukciju putne mreže.
 

Banjaluka: Gospodarska ulica u novom ruhu
Nezavisne am 07.12.2006 um 07:57 (UTC)
 Ukrašavanje grada povodom novogodišnjih praznika počelo je juče postavljanjem nakita i ukrasa u Ulici Veselina Masleše (Gospodskoj), a narednih dana biće ukrašeni i park "Petar Kočić" i dio nove pješačke zone.
Prema riječima Milenka Šajića, portparola Administrativne službe grada, nakon ukrašavanja Ulice Veselina Masleše, kao i svake godine u novogodišnjem ruhu osvanuće i Trg Krajine, te ulice Petra Prvog Karađorđevića i Sime Šolaje.

"Grad ima stari novogodišnji nakit, ali biće kupljeno još novih ukrasa jer se kite park 'Petar Kočić' i centralna pješačka zona", istakao je Šajić.

Ukrašavanje gradskih ulica obavlja preduzeće "Elnos BL" prema ugovoru koji je sklopilo s Administrativnom službom grada, a kako su rekli radnici ovog preduzeća posao će biti završen do kraja sedmice.

Šajić je apelovao na građane da ne uništavaju ukrase kao što je bio slučaj ranijih godina kada su nesavjesni građani oštećivali ukrase postavljene na banjalučkim ulicama, pa čak i krali novogodišnji nakit.
 

CEZ u Gacko ulaze 1,5 milijardi evra
V. Duka am 04.12.2006 um 19:00 (UTC)
 GACKO - Predstavnici "Elektroprivrede Republike Srpske" i "Elektroprivrede Republike Češke" (ČEZ) potpisali su juče u Gacku Ugovor o osnivanju zajedničkog preduzeća "Nove elektrane RS za prozivodnju i trgovinu električnom energijom", a koji otvara vrata izgradnji termoelektrane Gacko 2.
Premijer Republike Srpske Milorad Dodik i direktor "Elektroprivrede Republike Češke" (ČEZ) Martin Roman potpisali su prethodno Izjavu o ulaganju u novu termoelektranu ukupnog instalisanog kapaciteta 660 megavata i Rudnik Gacko.
ČEZ je, kao vodeća evropska energetska kompanija, spremna da u ovaj projekat investira oko milijardu i 500 miliona evra, što je najveća investicija u istoriji Republike Srpske.

"Projekat izgradnje termoelektrane Gacko 2 predviđa rehabilitaciju postojeće termoelektrane i ulaganje u novi pogon, što će predstavljati jedan od najvećih termoenergetskih izvora na ovom prostoru Balkana, odnosno Evrope", istakao je nakon potpisivanja ugovora premijer Dodik.

Prema njegovim riječima, juče je već formirana zajednička firma u kojoj ČEZ ima 51 odsto, a ERS 49 odsto vlasništva što, kako je istakao, ne znači da će Česi time imati udjela u kapitalu "Elektroprivrede RS" jer će u prvu fazu, koja će se baviti realizacijom projekta i podrazumijeva 800.000 maraka, ulagati obje elektroenergetske kompanije.

"Nakon toga se pristupa izradi studije koja treba da utvrdi vrijednost postojeće termoelektrane, koja vrijedi između 150 i 200 miliona evra. Onda će termoelektrana biti integrisana u novu firmu, na bazi čega bi ČEZ morala da uloži 51 odsto sredstava", pojasnio je Dodik.

"ČEZ je najprofitabilnija evropska energetska firma koja ima najveći rast proizvodnje i najmanje dugovanja, pa smo, shodno tome, pravi partner za 'Elektroprivredu RS' i izgradnju novih termoenergetskih kapaciteta u Gacku", istakao je nakon potpisivanja ugovora Martin Roman.

Podsjećajući da Evropu u narednom periodu očekuje nedostatak električne energije, Martin Roman ovom prilikom nije krio i žurbu ČEZ-a da se projekat u Gacku što ranije okonča i da se, kako je dodao, Gacko 2 što prije pridruži njihovim proizvodnim kapacitetima, koji iznose 14.000 megavata.

Potpisivanju ugovora, koji u Hercegovini već zovu ugovorom od kapitalnog značaja za Hercegovinu jer podrazumijeva i veliki broj radnih mjesta, prisustvovali su i ministar privrede RS Rajko Ubiparip, rukovodstvo RiTE Gacko na čelu s Vlastimirom Savičićem, načelnici istočnohercegovačkih opština, poslanici u Narodnoj skupštini iz ovog dijela Republike Srpske, kao i privrednici ovog kraja.
 

Preduzece "Tropik" trgovacki lider u RS
Glas Srpske am 02.12.2006 um 08:01 (UTC)
 Први малопродајни објекат "Тропика" отворен 1991. године. Осим у Бањој Луци, "Тропик" има маркете у Новом Граду, Приједору, Јајцу, Добоју, Бијељини, а ускоро ће бити отворен и у Прњавору. Просјечна старост запослених 30 година

КAДA је прије 19 љета у Бањој Луци почела да ради мала продавница "Црвена јабука", многи нису могли ни да претпоставе да ће, данас свима добро познат, мегамаркет "Тропик" постати једна од најомиљенијих дестинација купаца широм Републике Српске.

Захваљујући визионарском духу, али и људима довољно храбрим да идеје и визију оживе, "Тропик" чврсто стоји на лидерској позицији у области трговине.

- Први малопродајни објекат "Тропика" отворен је 1991. године. За тадашње стандарде велики дисконт у центру Бање Луке, површине 500 метара квадратних, брзо је постао синоним богате понуде и повољне куповине. Од тог времена "Тропик" је у сталној експанзији и када је ријеч о ширењу мреже малопродајне мреже, али и сталном усавршавању рада, побољшању квалитета услуге и настојању да се купцу понуди најбоље - каже портпарол "Тропика" Дијана Миланковић.

"Тропик" је, истиче, својим радом и професионализмом заслужио част што је проглашен најуспјешнијим предузећем Српске у области трговине у 2005. години.

- Ова награда носи и додатну одговорност, јер престижно признање треба да оправдамо у контакту са сваким купцем. Напоменула бих и да је предсједнику Управног одбора Мирку Рисовићу, такође, додијељено признање за менаџера деценије, на које смо сви веома поносни - додаје Миланковићева.

Предузеће "Тропик" запошљава 700 људи, а посебну пажњу посвећује младима (просјечна старост запослених је 30 година), нудећи им могућност усавршавања и напредовања.

Осим у Бањој Луци, "Тропик" има своје маркете у Новом Граду, Приједору, Јајцу, Добоју, Бијељини, а ускоро ће бити отворен и у Прњавору.

"Тропик центар" у Бањој Луци је највећи у мрежи продајних објеката. Обухвата површину од 13.464 метара квадратних, од чега се маркет простире на 4.000 квадрата.

Од прошле године, на спрату бањолучког "Тропик центра" отворен је и Шопинг центар са великим избором свјетских марки.

Други по величини је недавно отворени тржни центар у Бијељини.

Ријеч је о најсавременијем простору који обухвата седам хиљада метара квадратних. Купци и у овом продајном мјесту могу да пронађу преко 30 хиљада различитих артикала.

"Тропик" покушава купцима да олакша и временски скрати процес куповине и понуди могућност да, поред набавке основних животних намирница, задовоље и друге потребе.

Сви маркети, а посебно они у Бањој Луци и Бијељини, имају пространа и приступачна паркиралишта и различите и пажљиво изабране додатне садржаје.

Док купују у "Тропиковим" маркетима, купци могу да буду сигурни да ће се њихова дјеца пријатно осјећати у разиграној атмосфери дјечје играонице. У склопу сваког маркета постоји печењара са широком понудом свјежих готових јела и експрес-ресторан, у којем се, по најповољнијим цијенама, нуди домаћа здрава храна припремљена без адитива и конзерванса.

Сви "Тропикови" маркети грађени су по европским стандардима.

То је, кажу, скупљи процес, али и показатељ поштовања и бриге о купцима.

Хуманитарним активностима "Тропик" је временом изградио имиџ друштвено-одговорног предузећа, које покушава да ријеши или барем ублажи проблеме с којим се суграђани сусрећу.

"Тропик" је до сада учествовао и у спонзорисању бројних културних и спортских манифестација.

М. РAДЕТИЋ

ВЕЛИКЕ УШТЕДЕ

Од 15. новембра купци "Тропика" моћи ће се упознати и са Тропиковим "Клубом осмијеха", програмом куповине веома популарним на Западу, који подразумијева низ погодности за купце.

Дјеловаће по принципу клуб картице која се прилаже након сваке куповине у "Тропику", при чему се сакупљају бодови. За сваку потрошену марку добијаће се по један бод, чија је номинална вриједност један фенинг.

На овај начин купци ће купујући у "Тропиковим" маркетима имати прилику да уштеде, али и да освоје неку од вриједних награда.

ИЗВОЗ РИБЕ

Компанија "Тропик рибарство" д.о.о. основана је 1996. године у Бањој Луци. Прије три године почела је извоз слатководне рибе на тржишта Словеније, Хрватске и Србије и Црне Горе, да би данас била највећи произвођач и дистрибутер калифорнијске пастрмке у БиХ.

Годишње произведе 1.000 тона пастрмке и 2.000 тона шарана и то у рибарницама у Рибнику, Бочцу и Крупи на Врбасу.

Увози морску рибу и плодове мора, које даље пласира на тржиште под својом робном марком.

Компанији "Тропик рибарство" у Паризу је 2001. године додијељена европска награда за квалитет у прехрамбеној индустрији.

Димљени филет пастрмке освојио је велику златну медаљу за квалитет на овогодишњем 73. пољопривредном сајму у Новом Саду.
 

Ispravne obje ponude za privatizaciju "Telekoma Srpske"
Nezavisne am 02.12.2006 um 07:57 (UTC)
 BANJALUKA - Pravno-tehnički dio ponuda koje su za kupovinu 65 odsto državnog kapitala "Telekoma Srpske" dostavili "Telekom Austria" i "Telekom Srbije" formalno su ispravne, kazala je Slavica Škoro, portparol Direkcije za privatizaciju RS.
U prisustvu predstavnika "Telekoma Austria" i "Telekoma Srbije" juče su u Direkciji za privatizaciju RS otvorene i finansijske ponude za kupovinu najuspješnijeg preduzeća u RS. One, međutim, nisu saopštene pošto se prema pravilima tenderske prodaje takve informacije smatraju povjerljivim do momenta podnošenja izvještaja Vladi RS. U Direkciji za privatizaciju nisu mogli da preciziraju kada će biti objavljene ponuđene sume za kupovinu "Telekoma Srpske", odnosno kada će biti podnesen izvještaj Vladi.
Predstavnici "Telekoma Austria" i "Telekoma Srbije" nisu željeli da daju izjave.

Pravo učešća na međunarodnom tenderu sa varijabilnim uslovima za prodaju "Telekoma Srpske" imale su kompanije koje imaju najmanje 800.000 pretplatnika u fiksnoj i najmanje miliona i po korisnika u mobilnoj telefoniji, te da imaju ostvaren godišnji prihod od najmanje 500 miliona evra u 2005. godini.

Iako u uslovima za prodaju "Telekoma Srpske" nije bila navedena minimalna cijena za koju može biti prodato 65 odsto državnog kapitala preduzeća, premijer RS Milorad Dodik je više puta istakao da niže ponude od 400 miliona evra neće biti razmatrane.


 

U petak otvaranje ponuda za ”Telekom Srpske”
R.SH. am 29.11.2006 um 21:25 (UTC)
 BANJALUKA - Otvaranje finansijskog dijela ponuda za prodaju 65 odsto državnog kapitala "Telekoma Srpke" biće obavljeno sutra, saopštila je juče Direkcija za privatizaciju RS.

Kako se navodi u saopštenju, u cilju postizanja maksimalne transparentnosti procesa privatizacije državnog kapitala u "Telekomu Srpske" Komisija za sprovođenje tendera odlučila je da na otvaranje ponuda pozove predstavnike "Telekoma Austria" i "Telekoma Srbije", koji su dostavili ponude za kupovinu najuspješnijeg preduzeća u RS.

"Komisija za sprovođenje tendera otvoriće navedene koverte samo iz ponuda koje su važeće, odnosno za koje je prethodno utvrđena formalna ispravnost. Prilikom otvaranja ponuda prisutnim predstavnicima ponuđača neće biti saopšten sadržaj jednog dijela ponude, jer se informacije sadržane u koverti 'elementi ponude' smatraju povjerljivim do momenta podnošenja izvještaja Vladi RS", navode u Direkciji.

Pravo učešća na međunarodnom tenderu sa varijabilnim uslovima za prodaju "Telekoma Srpske" imala je svaka kompanija koja ima najmanje 800.000 pretplatnika u fiksnoj i najmanje milion i po korisnika u mobilnoj telefoniji i koja je ostvarila godišnji prihod od najmanje 500 miliona evra u 2005. godini.

Milorad Dodik, predsjednik Vlade RS, više puta je istakao da se niže ponude od 400 miliona evra neće razmatrati.
 

<-Zurück

 1  2 Weiter -> 
Diese Webseite wurde kostenlos mit Homepage-Baukasten.de erstellt. Willst du auch eine eigene Webseite?
Gratis anmelden